-
1 mentally
adverb (in the mind: She's mentally incapable of understanding; He is mentally ill.) duševno* * *[méntəli]adverbduševno, v duhu, po duhu -
2 mind
1.(the power by which one thinks etc; the intelligence or understanding: The child already has the mind of an adult.) pamet2. verb1) (to look after or supervise (eg a child): mind the baby.) paziti na kaj2) (to be upset by; to object to: You must try not to mind when he criticizes your work.) vznemirjati se3) (to be careful of: Mind (= be careful not to trip over) the step!) paziti4) (to pay attention to or obey: You should mind your parents' words/advice.) upoštevati3. interjection(be careful!: Mind! There's a car coming!) pazi!- - minded- mindful
- mindless
- mindlessly
- mindlessness
- mindreader
- at/in the back of one's mind
- change one's mind
- be out of one's mind
- do you mind!
- have a good mind to
- have half a mind to
- have a mind to
- in one's mind's eye
- in one's right mind
- keep one's mind on
- know one's own mind
- make up one's mind
- mind one's own business
- never mind
- on one's mind
- put someone in mind of
- put in mind of
- speak one's mind
- take/keep one's mind off
- to my mind* * *I [máind]nounspomin; mišljenje, mnenje, nazor; misel; namen, volja, želja; pamet, razum; duh, duša; razpoloženje, čud; srceto be in two minds about s.th. — kolebati, omahovatito be of s.o.'s mind — strinjati se s kom, biti istega mnenjain one's mind's eye — v duhu, v domišljijito close one's mind to — zapreti se vase, zapreti srce čemuto enter s.o.'s mind — priti komu na misela frame ( —ali state) of mind — duševno stanje, trenutno razpoloženjeto give one's mind to s.th. — lotiti se česa zanimati se za kajto give s.o. a piece ( —ali bit) of one's mind — učiti koga kozjih molitvic, odkrito povedati svoje mnenje o komto have a good ( —ali great) mind to — nameniti se, biti trdno odločen za kajto have s.th. on one's mind — biti zaskrbljen zastran česa stalno misliti na kajto have an open mind — biti brez predsodkov, nepristranskito bave it in mind to do s.th. — nameravati kaj storitito have s.th. in mind — nameravati, imeti načrt, izbratito know one's own mind — biti odločen, vedeti kaj hočešnot to know one's own mind — biti poln dvomov, obotavljati seto make up one's mind to s.th. — sprijazniti se s čimto ( —ali in) my mind — po mojem mnenju, meni pri srcumany men, many minds — kolikor glav, toliko mislito pass ( —ali go) out of mind — iti v pozabo, pozabiti kajto put s.o. in mind of s.th. — spomniti koga na kajto put s.tb. out of one's mind — izbiti si kaj iz glaveto read s.o.'s mind — brati komu misli, uganiti komu mislijuridically of sound mind and memory — prisebento set one's mind on — ubiti si kaj v glavo, odločiti se za kajout of sight, out of mind — kar ne vidiš, hitro pozabišto tell s.o. one's mind — komu odkrito povedati svoje mnenjetime out of mind — davno, pozabljeni časito turn over in one's mind — skrbno pretehtati, premislitiII [máind]1.transitive verbpaziti na kaj, meniti se za kaj, skrbeti, brigati, ozirati se na kaj; nasprotovati, ugovarjati; archaic spomniti (of na), spomniti se na kaj;2.intransitive verbpaziti; biti protito mind one's own business — pometati pred svojim pragom, brigati se zasedon't mind me — ne oziraj se name, ne pusti se motitiwould you mind coming! — bi prišel, prosim!do you mind my smoking? — imaš kaj proti, če kadim?colloquially mind you write — glej, da boš pisalcolloquially I don't mind if I do — prav rad to storimmind and do that — pazi, da boš to res storilslang to mind one's eye — biti previdenmind (yon)! — zapomni si!never mind! — nič ne de, ni važno, ne vznemirjaj se, ne oziraj se na to!never mind him! — ne brigaj se zanj!slang mind out! — pazi, umakni se!he minds a great deal — je proti, zelo ga motiI shouldn't mind (a drink) — rad bi (kaj popil), nimam nič protimind the step! — pazi na stopnico! -
3 reproduce
[ri:prə'dju:s]1) (to make or produce a copy of; to make or produce again: Good as the film is, it fails to reproduce the atmosphere of the book; A record-player reproduces the sound which has been recorded on a record.) ponazoriti, obnoviti2) ((of humans, animals and plants) to produce (young, seeds etc): How do fish reproduce?) razmnoževati se•- reproductive* * *[ri:prədjú:s]transitive verbponovno (zopet) proizvesti, narediti (kaj); figuratively zopet ustvariti; posne(ma)ti, delati posnetke, napraviti kopijo, kopirati, preslikati; ponatisniti; biology regenerirati; theatre ponoviti (igro), nanovo predvajati, uprizoriti; zopet privesti; v duhu oživiti (koga, kaj); psychology poklicati v zavest (pretekli dogodek); intransitive verb (raz)ploditi se, roditi se, množiti se, reproducirati seto reproduce a lost part biology regenerirati izgubljeni del -
4 spirit
['spirit]1) (a principle or emotion which makes someone act: The spirit of kindness seems to be lacking in the world nowadays.) duh2) (a person's mind, will, personality etc thought of as distinct from the body, or as remaining alive eg as a ghost when the body dies: Our great leader may be dead, but his spirit still lives on; ( also adjective) the spirit world; Evil spirits have taken possession of him.) duh3) (liveliness; courage: He acted with spirit.) elan•- spirited- spiritedly
- spirits
- spiritual
- spiritually
- spirit level* * *I [spírit]nounduh; duša; prikazen, duh, nadnaravno bitje, demon; genij, velik duh; smisel, duh (zakona); figuratively polet, elan, pogum, morala, ognjevitost, energija; figuratively življenjska moč, volja; figuratively gonilna moč, duša (podviga, podjetja); plural razpoloženje; veter, sapicaout of spirits — potrt, deprimiranabsent in body, but present in spirit — telesno odsoten, duhovno pa prisotenastral spirits — duhovi, za katere verujejo, da žive med zvezdamifamiliar spirits — duhovi, ki spremljajo čarovnice ali jim služijogreat spirits — véliki duhovi (razumniki, velikani duha)high spirits — dobro, veselo razpoloženje, veselostthe Holy Spirit ecclesiastic sv. duhlow spirits — potrtost, deprimiranosta master-spirit — človek izredne pameti, ki drugim vsiljuje svoje mnenjethe poor in spirit — ubogi na duhu, ponižnipoor spirits — pobitost, potrtostto be in poor (low) spirits — biti potrt (pobit, malodušen, deprimiran)II [spírit]transitive verbnavdihniti, inspirirati; priganjati, siliti (on k)to spirit away (off) — skrivaj in hitro odvesti, pustiti izginitito spirit a child — odvesti, ugrabiti otrokato spirit a prisoner — pustiti, da ujetnik izgineIII [spírit]nounchemistry destilat; špirit; American alkohol, alkoholna pijača; plural alkoholne, opojne pijače, spirituozespirit of ether medicine Hoffmannove kapljicespirit(s) of wine — vinski cvet, alkoholardent spirits — močne, zelo opojne pijačea glass of spirits and water — kozarec alkoholne pijače, mešane z vodo -
5 mind
s 1.pamćenje, sjećanje 2. mišljenje, mnijenje, nazor; misao 3. namjera, nakana, volja, želja; sklonost, raspoloženje 4. duh, duša; um, razum, pamet, mozak, glava / to bear (keep) a the in # = držati što na umu; to bring (call) a th to # = dozvati u sjećanje, podsjećati na što; to come to # = pasti na pamet; to go (pass) out of (from) one's# = ispasti iz misli it passed completely from my = potpuno sam smetnuo s uma; to turn one's # to = svratiti pažnju na; to keep one's # on a th = ne odvraćati pažnje od čega; to take one's # off = odvratiti pažnju od; to have a th on one's # = biti zabrinut zbog čega; to put a p in # of a th = podsjetiti koga na što; to read another's # = čitati, pogađati tuđe misli; to speak one's # = otvoreno kazati svoje mišljenje; to make up one's # = odlučiti, stvoriti odluku; pomiriti se s čim (to a th); to be of a p's = dijeliti s kim mišljenje; to be of one # (about a th) = biti istoga mišljenja (o čemu); to be of the same # = misliti isto, dijeliti mišljenje (s drugima); ne mijenjati (svoje) mišljenje; to change one's # = predomisliti se; to open one's # to = povjeriti komusvoje misli, osjećaje; to be in two # s about a th = biti neodlučan, premišljati se; to give one's # to a th = posvetiti pažnju čemu; to give a p a piece of one's # = očitati komu bukvicu, reći komu svoje; to have half a # to = gotovo htjeti (što učiniti); to have a good # to = imati veliku volju (što učiniti); to know one's own # = znati što se hoće, biti odlučan; to set one's # on a th = silno željeti što, čvrsto sebi poduzeti što; to cast one's # back = vratiti se u duhu, u mislima (to one's childhood= u djetinjstvo); time out of # = davna prošlost; out of one's # = sišao s uma, lud; he is not in his right # = on nije pri zdravu razboru, on nije sasvim pri sebi; in the # 's eye = u duhu, u mislima; frame of # = (trenutno) raspoloženje; absence of # = odsutnost duha; presence of # = prisutnost duha; to one's # =po čijem mišljenju; po čijoj volji; [prov] out of sight, out of # = daleko od oka, daleko od srca; no two # s think alike = koliko ljudi, toliko mišljenja* * *
brinuti se
duh
duša
imati na umu
mariti
misao
misli
mišljenje
naÄin miÅ¡ljenja
nakana
namjera
obazirati se
pamćenje
pamet
paziti
premišljati se
raspoloženje
razum
sjećanje
svijest
um
volja
želja -
6 conjure
-
7 denominational
[dinɔminéišənl]adjective ( denominationally adverb)veroizpoveden, konfesionalen -
8 envision
[invížən]transitive verbv duhu si predstavljati -
9 idea
1) (opinion; belief: I have an idea that it won't work.) mnenje2) (a plan: I've an idea for solving this problem.) ideja, načrt3) (mental picture: This will give you an idea of what I mean.) predstava* * *[aidíə]nounideja, misel, duševna predstava, pojem; zamisel, zasnova, načrt; smoter, namen; mnenje; music tema; philosophy prapodobathe Idea — absolutna ideja, absolutnostin idea — v duhu, v mislihthe idea of such a thing! — ali the (very) idea! — ali what an idea! — pomisli, kaj takega!, kakšna neumnost!what's the (big) idea? — kaj naj to pomeni?, kakšna neumnost je spet to?it is my idea that — moje mnenje je, dathat's the idea! — tako je!, za to gre!to form an idea of — ustvariti si mnenje o, predstavljati si kaj -
10 kindred
['kindrid] 1. noun plural(one's relatives.) sorodstvo2. adjective(of the same sort: climbing and kindred sports.) soroden* * *[kíndrid]1.noun(krvno) sorodstvo, rod; colloquially sorodniki, družina; figuratively sorodnost (duševna);2.adjectivesoroden, v krvnem sorodstvu; figuratively soroden (po duhu), podoben, enak -
11 platonize
[pléitənaiz]transitive verbidealizirati, tolmačiti kaj v duhu Platonove filozofije -
12 pneumatology
[nju:mətɔlədži]nounphilosophy nauk o duhovnih bitjih; religion nauk o sv. duhu; pnevmatika (nauk) -
13 poor
[puə] 1. adjective1) (having little money or property: She is too poor to buy clothes for the children; the poor nations of the world.) reven2) (not good; of bad quality: His work is very poor; a poor effort.) pičel3) (deserving pity: Poor fellow!) ubog•- poorness- poorly 2. adjective(ill: He is very poorly.) bolehen* * *[púə]adjective ( poorly adverb)reven, ubog; skromen, pičel, nezadosten, nerodoviten (zemlja); slaboten, mršav, slab, suh; figuratively ubog (in v); contemptuously bedenhumorously poor man's treacle — čebulabotany poor man's cabbage — zimska krešapoor me! — jojmene!poor little thing — ubožec, revica -
14 poor-spirited
[púəspíritid]adjectivestrahopeten; ubog v duhu -
15 predigest
[pri:didžést]transitive verbumetno vnaprej prebaviti; figuratively v duhu premlevati -
16 register
['re‹istə] 1. noun((a book containing) a written list, record etc: a school attendance register; a register of births, marriages and deaths.) imenik, vpisnik, popis2. verb1) (to write or cause to be written in a register: to register the birth of a baby.) zabeležiti2) (to write one's name, or have one's name written, in a register etc: They arrived on Friday and registered at the Hilton Hotel.) vpisati (se)3) (to insure (a parcel, letter etc) against loss in the post.) priporočiti4) ((of an instrument, dial etc) to show (a figure, amount etc): The thermometer registered 25°C.) pokazati•- registrar
- registry
- register office / registry office
- registration number* * *I [rédžistə]nounregister, vpisnik, dnevnik; spisek; matična knjiga (rojenih, umrlih); volilni spisek ali seznam; državljanska izkaznica; nautical ladijski katalog, zapisnik; kazalo, vsebina, indeks; plural letopis; registrator, naprava, ki beleži, šteje; registracija, registriranje, vnašanje; technical regulator (peči) za paro, za zrak; ventil; music register (orgel); obseg glasu ali tona instrumentaregister of births (marriages, deaths) — register, matična knjiga rojstev (porok, smrti)estate register — zemljiška knjiga, katasterhotel register — register tujcev, knjiga gostovparish register — župnijska matična knjiga, spisek (rojenih, poročenih, umrlih)to put on a register — vnesti, vpisati v spisek (popis, seznam)II [rédžistə]transitive verbzabeležiti, vpisati, zapisati, vknjižiti, protokolirati, registrirati; zakonsko zaščititi; priporočiti (poštne pošiljke, pismo itd.); (železnica) oddati (prtljago); prijaviti (otroke za obiskovanje šole); dati patentirati; avtomatsko zabeležiti, pokazati (o instrumentih, npr. o barometru); figuratively čvrsto obdržati v duhu (čustvo ipd.); pokazati, izraziti (emocijo) na obrazu ipd.; military preskusiti, preskusno streljati (s topom itd.)to have one's luggage registered — oddati prtljago (na železnici); intransitive verb American vpisati se (v seznam, v spisek), zapisati se, prijaviti se ( at the hotel v hotelu); politics vpisati se v volilni imenik; posluževati se registrov (orgel); (o igralcu) igrati (v neki igri)III [rédžistə]nounsee registrar -
17 retrace
[ri'treis](to go back along (a path etc) one has just come along: She lost her keys somewhere on the way to the station, and had to retrace her steps/journey until she found them.) iti po isti poti nazaj* * *[ritréis]transitive verbvoditi nazaj (to k); slediti nazaj, iti po istih sledeh nazaj; ponavljati, ponovno preiti (kaj) v mislihto retrace events in one's memories — v duhu obujati pretekle dogodke, spomineto retrace s.th. in one's memory — rekonstruirati kaj v svojem spominuto retrace one's steps (way) — vračati se po isti poti; figuratively preklicati svoje ukrepe -
18 uncongenial
[ʌnkəndží:niəl]adjectiveduhovno neenakovreden, nesoroden po duhu ali nadarjenosti; neustrezen, neprikladen; neugoden; nekongenialen; nesimpatičen -
19 uncongeniality
[ʌnkəndži:niaeliti]nounnesorodnost po duhu ali nadarjenosti; neustreznost; nesimpatičnost -
20 un-English
[ʌníŋgliš]adjectiveneangleški, nasproten angleškemu duhu; ki ni značilen za Angleže
См. также в других словарях:
Duhu — or Protector General can refer to: Protectorate of the Western Regions Protectorate General to Pacify the West Protectorate General to Pacify the East Protectorate General to Pacify the North Protectorate General to Pacify the South Protectorate… … Wikipedia
Duhu — Original name in latin Duhu Name in other language Duhu, Duhu Zhen, Tohuk, Tu hu, dou hu, dou hu zhen State code CN Continent/City Asia/Chongqing longitude 22.06938 latitude 112.94148 altitude 2 Population 0 Date 2012 01 18 … Cities with a population over 1000 database
dúh — á m, im., tož. dv. tudi duhá (ȗ) 1. razumsko spoznavna stran človeka: njegov duh je ostal jasen; oblikovati duha človeka; stremljenje duha k lepoti; zadovoljiti potrebe duha; sposobnost duha; knjiž. moj duh bedi nad njim / dela človeškega duha… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
Serbokroatische Standardvarietäten — Banknote des Jugoslawischen Dinar von 1985: Bezeichnung des Zahlwortes „Tausend“ in serbischer und kroatischer Variante … Deutsch Wikipedia
Unterschiede zwischen den serbokroatischen Standardvarietäten — Banknote des Jugoslawischen Dinar von 1985: Bezeichnung des Zahlwortes „Tausend“ in serbischer und kroatischer Variante … Deutsch Wikipedia
Unterschiede zwischen der kroatischen, der serbischen und der bosnischen Standardsprache — Banknote des Jugoslawischen Dinar von 1985: Bezeichnung des Zahlwortes „Tausend“ in serbischer und kroatischer Variante … Deutsch Wikipedia
Differences between standard Bosnian, Croatian and Serbian — South Slavic languages and dialects Western South Slavic Sl … Wikipedia
Ion Creangă — Creangă redirects here. For other uses, see Creangă (surname). Ion Creangă Nică al lui Ştefan a Petrei Ion Torcălău Ioan Ştefănescu Born 1837 or 1839 Târgu Neamţ Died … Wikipedia
Protectorate of the Western Regions — The Protectorate of the Western Regions was a Chinese military government established by the Han Dynasty to manage and to control the Western Regions, roughly today s Xinjiang (excluding Dzungaria). [http://203.72.198.245/web/Content.asp?ID=52868 … Wikipedia
Childhood Memories (Creangă) — Childhood Memories Cover of the 1959 edition (as … Wikipedia
skautìzam — m 〈G zma〉 međunarodni omladinski pokret; zasnovan na disciplini i kolektivnom duhu, ima za cilj da boravkom i radom u prirodi pridonese fizičkom razvoju i odgajanju mladeži u internacionalnom duhu … Veliki rječnik hrvatskoga jezika